Otpremnina za otkaz ugovora o radu je novčana naknada koju je poslodavac zakonski dužan da isplati zaposlenom pre nego što mu uruči rešenje o otkazu zbog tehnološkog viška, ili na dan prestanka radnog odnosa pri odlasku u penziju. Bez prethodne isplate ove naknade, rešenje o otkazu ne može biti punovažno.
Mnogi zaposleni ne znaju koliko iznosi zakonski minimum koji im pripada, koji rok važi za isplatu, ni šta se dešava kada poslodavac tu obavezu ignoriše ili odloži. Ova prava nisu stvar dobre volje poslodavca, već neotuđiva ustavna garancija: prema članu 60 stav 4 Ustava Republike Srbije, pravo na naknadu u slučaju prestanka radnog odnosa ne može biti oduzeto niti ograničeno, a svaka izjava kojom se zaposleni odriče otpremnine je pravno ništava.
Otpremnina za otkaz ugovora o radu – šta je, ko ima pravo i kada nastaje obaveza?
Zakon o radu (Sl. glasnik RS, br. 24/2005 i izmene) reguliše pravo na otpremninu u čl. 119, 158 i 159. Šta je otpremnina u pravnom smislu: to nije naknada za loš rad niti kazna za poslodavca, već zakonski uspostavljena zaštitna mera koja zaposlenima obezbeđuje finansijsku stabilnost u periodu između dva radna odnosa. Njen cilj je upravo to, što je Vrhovni sud RS i eksplicitno potvrdio u presudi Rev2 1009/2022.
Pravo na otpremninu postoji u dva zakonski predviđena slučaja: kada zaposleni biva proglašen tehnološkim viškom i kada odlazi u penziju. Svaki od ovih osnova ima posebnu formulu i rok isplate. Svi drugi slučajevi prestanka radnog odnosa, kao što su otkaz po sopstvenom zahtevu ili sporazumni raskid, ne daju pravo na zakonsku otpremninu, osim ako kolektivnim ugovoromnije drugačije propisano.
Pravo na otpremninu kod tehnološkog viška
Kada poslodavac donese odluku o smanjenju broja zaposlenih usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena, zaposleni za čijim radom je prestala potreba stiče pravo na otpremninu za otkaz ugovora o radu prema čl. 158 Zakona o radu. Ovo pravo nastaje bez obzira na trajanje radnog odnosa, pod uslovom da je zaposleni proveo bar jednu navršenu godinu kod tog poslodavca.
Ključna imperativna odredba: otpremnina mora biti isplaćena pre dostavljanja rešenja o otkazu, a ne istovremeno niti posle. Vrhovni sud RS je u presudi Rev2 1009/2022 (21.05.2024) eksplicitno potvrdio da je ova obaveza imperativne prirode i da nema opravdanog razloga za bilo kakvo kašnjenje. Čak i kada zaposleni potpiše priznanicu bez stvarne uplate na račun, takav dokument je pravno bezvredan i ne oslobađa poslodavca obaveze.
Pravo na otpremninu kod otkaza ugovora o radu od strane zaposlenog ne postoji kada zaposleni sam da otkaz ili kada je radni odnos okončan sporazumnim raskidom. U takvim situacijama, poslodavac nije zakonski dužan da isplati naknadu, osim ako je ona izričito predviđena pisanim sporazumom između strana. Ako je poslodavac ponudio sporazumni raskid upravo da bi izbegao obavezu isplate otpremnine, zaposleni ima razlog da takav sporazum ospori.
Pregled slučajeva – kada nastaje i kada ne nastaje pravo na otpremninu?
| Osnov prestanka radnog odnosa | Pravo na otpremninu | Napomena |
| Tehnološki višak (čl. 179 tač. 1 ZOR) | Da | Isplata pre otkaza, min. 1 navršena godina |
| Odlazak u penziju (čl. 119 ZOR) | Da | Na dan prestanka, bez obzira na dužinu staža |
| Otkaz po sopstvenom zahtevu zaposlenog | Ne | Osim ako kolektivnim ugovorom predviđeno |
| Sporazumni raskid ugovora o radu | Ne (zakonski) | Može biti ugovorena stimulativna otpremnina |
| Otkaz zbog povrede radnih obaveza | Ne | Disciplinski razlog isključuje pravo |
| Otkaz zbog neostvarivanja rezultata rada | Ne | Zakonski minimum ne važi za ovu osnovu |
| Da li je rešenje o otkazu dostavljeno bez prethodne isplate otpremnine? To automatski čini otkaz nezakonitim, a rok za sudsku zaštitu je samo 60 dana. Ovde se kontaktiraju Đurić i saradnici → |
Kako se računa otpremnina za otkaz? Formula, kalkulator i
primeri za Srbiju 2026
Kako se računa otpremnina za tehnološki višak određeno je čl. 158 i 159 Zakona o radu i zasniva se na dve veličine: broju navršenih punih godina rada kod istog poslodavca i prosečnoj mesečnoj zaradi zaposlenog za poslednja tri meseca pre meseca u kome se vrši isplata. Zakon propisuje minimum, ali interni akti poslodavca mogu predvideti i povoljniji obračun.
Formula za obračun otpremnine za otkaz
Minimalna zakonska formula glasi:
Otpremnina = (prosečna mesečna zarada za poslednja 3 meseca ÷ 3) × broj navršenih godina
Nekoliko pravila koja direktno utiču na tačan obračun:
- Računaju se isključivo navršene (pune) godine rada. Nepune godine ne ulaze u zbir, bez obzira na to koliko je meseci preostalo do pune godine.
- Ako je zaposleni radio kod prethodnika poslodavca pri statusnoj promeni (pripajanje, spajanje), to vreme se obavezno uračunava u osnov za otpremninu prema čl. 158 stav 3 ZOR.
- Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može biti predviđen viši koeficijent od zakonskog minimuma od 1/3 zarade po godini.
- Iznosi do zakonskog minimuma oslobođeni su poreza na dohodak i doprinosa prema čl. 9 Zakona o porezu na dohodak građana. Sve što poslodavac isplati iznad minimuma oporezuje se kao „ostali prihodi“ po stopi od 20%.
Otpremnina za otkaz kalkulator – primeri obračuna za Srbiju
Sledeća tabela prikazuje koliko iznosi otpremnina za otkaz pri različitim dužinama staža, uz pretpostavljenu prosečnu mesečnu zaradu od 100.000 dinara (na osnovu čl. 158 i 159 ZOR):
| Navršene godine rada | Prosečna mesečna zarada | Minimalna otpremnina | Poresko oslobođenje |
| 5 godina | 100.000 RSD | 166.667 RSD | Do zakonskog min. |
| 10 godina | 100.000 RSD | 333.333 RSD | Do zakonskog min. |
| 15 godina | 100.000 RSD | 500.000 RSD | Do zakonskog min. |
| 20 godina | 100.000 RSD | 666.667 RSD | Do zakonskog min. |
| 25 godina | 100.000 RSD | 833.333 RSD | Do zakonskog min. |
Napomena: Za zaradu iznad proseka ili za obračun koji uključuje povoljnija pravila kolektivnog ugovora, preporučuje se konsultacija sa advokatom koji se bavi radnim pravom. U slučaju spora oko visine osnove ili broja uračunatih godina, spor se rešava putem rešavanja radnih sporova pred nadležnim sudom.
Otpremnina pri odlasku u penziju – koliko iznosi, obračun i isplata u Srbiji 2026
Otpremnina za odlazak u penziju se suštinski razlikuje od one za tehnološki višak po tome što njen iznos ne zavisi od dužine staža kod poslodavca. Umesto toga, osnov je prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku (RZS), što znači da zaposleni sa 5 i sa 35 godina radnog staža imaju pravo na isti zakonski minimum.
Prema čl. 119 stav 1 tačka 1) Zakona o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom pri odlasku u penziju isplati najmanje dve prosečne zarade u Republici Srbiji. Pravo važi za sve vrste penzije bez izuzetka: starosnu, invalidsku, porodičnu i prevremenu starosnu penziju.
Iznos i obračun otpremnine za penziju u 2026. godini
Na osnovu prosečne zarade u Republici Srbiji za januar 2026. prema podacima RZS (163 385 RSD bruto), obračun otpremnine za penziju daje sledeći zakonski minimum:
2 × 163.385 RSD = 326.770 RSD bruto (neto iznos oko 236.858 RSD)
Ovaj iznos valja proveriti neposredno pre odlaska u penziju jer RZS redovno ažurira podatke, a poslodavac je vezan najnovijim objavljenim podatkom. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može biti predviđen i viši iznos od zakonskog minimuma.
Isplata ove naknade mora se izvršiti na dan prestanka radnog odnosa. Ova odredba je imperativna i nema prostora za dogovor o odlaganju roka. Sve što je dogovoreno mimo zakona, ukoliko je za zaposlenog nepovoljnije, nema pravno dejstvo.
| Planirate odlazak u penziju i niste sigurni da li je obračun tačan? Greška od samo jednog meseca u osnovi može umanjiti naknadu za desetine hiljada dinara. Konsultujtacija sa Đurić i saradnicima ovde → |
Neisplaćena otpremnina i njen poreski tretman – prava i zaštita zaposlenog u Srbiji
Evo sve što je potrebno da znate.
Posledice neisplaćene otpremnine pre otkaza
Neisplaćena otpremnina ima direktnu i automatsku pravnu posledicu: rešenje o otkazu postaje nezakonito. Ovo nije interpretativno stanovište, već jasna zakonska odredba potkrepljena sudskom praksom. Vrhovni sud RS je u presudi Rev2 1009/2022 potvrdio da obaveza isplate pre otkaza ne zavisi od volje ugovornih strana niti od ijednog drugog razloga.
Zaposleni koji je primio rešenje o otkazu bez prethodne isplate otpremnine ima dva odvojena pravna puta:
- Tužba za poništaj otkaza i naknadu štete – podnosi se u roku od 60 dana od dostave rešenja o otkazu prema čl. 195 Zakona o radu. Ovaj rok je prekluzivan i ne može se produžiti. Uspešna tužba donosi pravo na vraćanje na posao i naknadu izgubljene zarade za ceo period.
- Tužba samo za isplatu razlike otpremnine bez osporavanja otkaza – prema čl. 196 Zakona o radu rok zastarelosti je 3 godine od dospelosti potraživanja.
Potpisana priznanica bez stvarne uplate na račun zaposlenog ne legalizuje otkaz i ne oslobađa poslodavca obaveze isplate.
Zakon ne dozvoljava ni kompenzaciju: otpremnina se ne može odbiti od eventualnog duga zaposlenog prema poslodavcu, jer prema čl. 105 stav 3 ZOR i presudi Rev 590/2021 (VKS, 25.02.2021), otpremnina isplaćena po čl. 119 ZOR nije zarada i ne može biti predmet prinudne naplate.
Otkaz za vreme bolovanja i pravo na otpremninu
Zakon o radu ne zabranjuje bezuslovno otkaz za vreme bolovanja, ali zabrana važi kada je zdravstveno stanje ili bolovanje razlog za otkaz, što bi predstavljalo diskriminaciju prema čl. 183 ZOR. Ako je razlog otkaza tehnološki višak, a ne bolovanje samo po sebi, pravo na otpremninu postoji pod istim uslovima kao i za zaposlene koji nisu na bolovanju.
Prema čl. 187 ZOR apsolutna zaštita od otkaza bez izuzetka važi jedino za trudnice, porodilje i roditelje koji koriste odsustvo radi nege deteta. Za sve ostale zaposlene na bolovanju, poslodavac može primeniti tehnološki višak uz uslov da je otpremnina isplaćena pre otkaza.
Za strance zaposlene u Srbiji na osnovu radne dozvole, prava na otpremninu su ista kao za domaće zaposlene, pod uslovom da im ugovor o radu predviđa iste uslove (čl. 4 Zakona o zapošljavanju stanaca). Odredbe o otpremnini ne prave razliku između domaćih i stranih državljana. Eventualne razlike mogu nastati jedino iz aneksa ugovora o radu ili kolektivnog ugovora koji se primenjuje.
Poreski tretman otpremnine i šta to znači u praksi
Otpremnina isplaćena do zakonskog minimuma u potpunosti je oslobođena poreza na dohodak i svih socijalnih doprinosa prema čl. 9 stav 1 tačke 18) i 19) Zakona o porezu na dohodak građana. Iznos koji poslodavac isplati iznad zakonskog minimuma po osnovu povoljnijeg kolektivnog ugovora ili pravilnika oporezuje se kao „ostali prihodi“ po stopi od 20%.
Praktično: zaposleni koji prima zakonski minimum nema nikakvo poresko opterećenje. Zaposleni koji po kolektivnom ugovoru prima, na primer, dupli zakonski minimum, plaća porez samo na razliku iznad minimuma.
Sudska praksa – Kako sudovi u Srbiji tumače otpremninu za otkaz i prava zaposlenih?
Sudovi u Srbiji su se izjašnjavali o pravu na otpremninu i obavezama poslodavaca u više navrata. Evo najvažnijih sudskih odluka koje definišu prava zaposlenih i granice koje poslodavci ne smeju da prekorače:
| Presuda | Sud | Ključni zaključak |
| Rev2 1009/2022 | Vrhovni sud RS, 21.05.2024. | Obaveza isplate otpremnine pre otkaza je imperativna. Kašnjenje u isplati, bez obzira na razlog, čini rešenje o otkazu nezakonitim. Namena otpremnine je finansijska podrška u periodu između dva radna odnosa. |
| Rev2 2785/2024 | Vrhovni sud RS, 30.09.2024. | Kada je radno mesto u potpunosti ukinuto, poslodavac nije dužan da primenjuje kriterijume za izbor tehnološkog viška. Ukidanje mesta uz prethodnu isplatu otpremnine predstavlja zakonit otkaz. |
| Rev 590/2021 | Vrhovni kasacioni sud, 25.02.2021. | Otpremnina isplaćena po čl. 119 ZOR nije zarada i ne može biti predmet prinudne naplate. Izjava zaposlenog o odricanju od otpremnine je ništava kao suprotna Ustavu RS, čl. 60 stav 4. |
Zajednički imenilac svih ovih odluka jeste da pravo na otpremninu za otkaz ugovora o radu u Srbiji funkcioniše kao neotuđiva zakonska garancija. Nijedan interni akt poslodavca niti dogovor sa zaposlenim ne može je uskratiti, umanjiti ispod minimuma niti odložiti bez pravnih posledica za poslodavca.
Kada je pravo vreme da angažujete advokata za zaštitu prava na otpremninu u Srbiji?
Pravo na otpremninu za otkaz ugovora o radu u Srbiji zakonski je precizno uređeno, ali ostvarivanje tog prava u praksi često zahteva pravnu intervenciju. Angažovanje advokata specijalizovanog za radno pravo opravdano je u svakoj od sledećih situacija: poslodavac je otpremninu isplatio u iznosu nižem od zakonskog minimuma ili je isplata odložena; rešenje o otkazu je dostavljeno bez ikakve prethodne isplate; sporna je osnova za obračun, konkretno broj uračunatih godina ili visina prosečne zarade; ili je zaposlenom ponuđen sporazumni raskid ugovora umesto tehnološkog viška upravo da bi se izbegla obaveza isplate.
Rok od 60 dana od dostave rešenja o otkazu je prekluzivan, što znači da po njegovom proteku trajno prestaje pravo na poništaj otkaza. Ako imate bilo kakvu sumnju u zakonitost otkaza ili tačnost obračuna otpremnine, konsultacija sa advokatom treba da se obavi u prvim danima po prijemu rešenja, a ne po isteku prvih nekoliko nedelja. Zaštitu vaših prava iz oblasti rada nije mudro odlagati.
| Otkaz je stigao, a otpremnina nije isplaćena pre toga? Imate 60 dana za sudsku zaštitu i ta prava ne treba propustiti. Zakazivanje konsultacije kod Đurić i saradnika se vrši ovde → |
Najčešća pitanja
Kolika je otpremnina za otkaz ako imam 10 godina staža i zaradu od 100.000 dinara?
Pri prosečnoj mesečnoj zaradi od 100.000 RSD i 10 navršenih godina rada, minimalna otpremnina iznosi 10 × (100.000 ÷ 3) = 333.333 dinara, prema formuli iz čl. 158 i 159 Zakona o radu. Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu može predvideti povoljniji obračun. Celokupan iznos do zakonskog minimuma je oslobođen poreza na dohodak i socijalnih doprinosa.
Da li zaposleni ima pravo na otpremninu pri sporazumnom raskidu ugovora o radu?
Ne, Zakon o radu ne propisuje obaveznu otpremninu za sporazumni raskid. Pravo nastaje isključivo kod otkaza zbog tehnološkog viška i odlaska u penziju. Pri sporazumnom raskidu može se ugovoriti takozvana stimulativna otpremnina, ali samo ako je to izričito uneseno u pisani sporazum prema čl. 177 ZOR. Ako poslodavac nudi sporazumni raskid da bi izbegao isplatu, to je razlog za oprez.
Šta je otpremnina za otkaz i po čemu se razlikuje od naknade za penziju?
Šta je otpremnina za otkaz: to je naknada koja se isplaćuje isključivo pri otkazu zbog tehnološkog viška, a njen iznos zavisi od dužine staža kod poslodavca (1/3 zarade po godini, čl. 158 ZOR). Otpremnina za penziju iznosi fiksno dve prosečne zarade u Republici Srbiji bez obzira na dužinu staža (čl. 119 ZOR). Osnov, formula i rok isplate su u oba slučaja različiti.
Može li poslodavac da odloži isplatu otpremnine za mesec-dva?
Ne, ne može. Otpremninu za tehnološki višak poslodavac je dužan da isplati pre dostavljanja rešenja o otkazu, a za penziju tačno na dan prestanka radnog odnosa. Svako kašnjenje, bez obzira na razlog, čini otkaz nezakonitim, a to je potvrđeno presudom Rev2 1009/2022 Vrhovnog suda RS. Rok zastarelosti za tužbu zbog neisplaćene otpremnine je 3 godine, ali tužbu za poništaj otkaza treba podneti u roku od 60 dana.
Da li stranac koji radi u Srbiji ima pravo na otpremninu za otkaz?
Da, stranac koji u Srbiji radi na osnovu radne dozvole za strance ima ista prava na otpremninu kao i domaći zaposleni, ukoliko mu ugovor o radu predviđa iste uslove rada. Pravo na otpremninu ne zavisi od državljanstva, već od statusa zaposlenog prema Zakonu o radu i broju navršenih godina rada kod konkretnog poslodavca u Srbiji.
